URIHO Zagreb - ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
28 in Zagreb
URIHO Zagreb > Vijesti > Riječ stručnjaka > VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Kako smo promovirali našu ‘COVID-19 negativnu knjižicu’ za sada prvu te vrste u Lijepoj našoj

VIŠNJA MAJSEC SOBOTA Kako smo promovirali našu ‘COVID-19 negativnu knjižicu’ za sada prvu te vrste u Lijepoj našoj

Objavljuje: Ana Gospočić
Kategorija: Riječ stručnjaka, Služba za rehabilitaciju

Je li slučajno da gotovo u isto vrijeme s različitih strana dolaze duboko ljudske i iskrene poruke koje sreću pobuđuju? Mada se moji psiholozi ne bi s tim složili, puno toga nije slučajno, jer iskustvo je ponekad jače i od eksperimenta

Ima jedna mudrost stara:

i za sreću treba dara,

sretan čovjek – sreću stvara!, kaže Duško Radović u pjesmi ‘Osvajanje sreće’.

Ovih dana sve mi se nekako vrti oko sreće. Prošli petak kiša pljuštala k’o iz kabla, a moje kolegice i kolege i ja prepuni sreće – k’o brod. Predstavili smo javnosti našu ‘COVID-19 negativnu knjižicu’ za sada prvu i jedinu te vrste u Lijepoj našoj, a vele i šire. Hrvatski zavod za javno zdravstvo, uz sve izrečene pohvale, stavio ju je na svoju stranicu uz ostale preporuke. Pa kako ne biti sretan !!

Draga kolegica Mirjana iz Beograda, dijeleći sreću ovog trenutka sa svima nama, upućuje nam prekrasne riječi začinjene najljepšim začinom svijeta – stihovima pjesme jednog jedinog, neponovljivog pisca i novinara Duška Radovića.

Piše mi tim povodom i kolega Senad iz Tuzle, citirajući dijelove jednog svog objavljenog članka: ‘Sreća ne dolazi izvana, ona je po svojoj prirodi visoko subjektivna, jer individualno svatko za sebe najbolje može reći u kojoj mjeri je sretan. Benjamin Disraeli je rekao da ‘djelovanje neće uvijek donijeti sreću, ali sreća sigurno neće doći bez djelovanja’.

Javila se i naša draga Lea iz Ljubljane koja piše: ‘Naklon do poda i iskrene čestitke čitavom timu! Pokazali ste nam da su hrabrost i kreativnost najbolji način za suočavanje s ‘novim normalnim’, nazivajući našu knjižicu ‘malom-velikom’. Draga Lea, kad ovakve riječi upućuje stručnjakinja, koja naše područje rada zna do najtananijih dijelova, onda je to već svojevrsna peta (sretna) dimenzija.

Je li slučajno da gotovo u isto vrijeme s različitih strana dolaze duboko ljudske i iskrene poruke koje sreću pobuđuju? Mada se moji psiholozi ne bi s tim složili, puno toga nije slučajno, jer iskustvo je ponekad jače i od eksperimenta.

Eto, i Mirjana, i Senad, i Lea uputili su mi ovih dana toliko pozitivnih i sretnih poruka, pokazujući da istinsko i iskreno veselje i sreća, pobuđeni tuđim postignućem, premošćuje sve svjetonazorske i one druge granice.

Definirati sreću jedan je od žešćih psihologijskih problema budući niti je jednoznačna, a još manje jednodimenzionalna. Ona uključuje i osjećaj slobode, i osjećaj sigurnosti, i položaj u društvu, i materijalna dobra, i socijalnu podršku, i osjećaj neovisnosti, i unutarnji mir, i …. Najkraća definicija kaže da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje zadovoljstvo vlastitim životom. Naglasak na trajnosti stvara distinkciju od onoga što zovemo zadovoljstvom, koje može imati samo prolazni karakter.

U razdoblju od 2015. do 2019. godine Institut društvenih znanosti Ivo Pilar napravio je longitudinalno istraživanje CRO-WELL ispitujući različite aspekte dobrobiti i sreće naših građana. Prema rezultatima ovog istraživanja stanovnici Hrvatske su relativno sretni i zadovoljni svojim životima. Prosječna procjena životnog zadovoljstva i sreće na skali od 0 do 10 (gdje 0 znači jako sam nesretan/a, a 10 jako sam sretan/a) iznosila je 7, što je vrlo dobro.

Slušajući neke nove pojavnosti na hrvatskoj političkoj sceni kako zazivaju osnivanje Ministarstva sreće, poručujem im: ‘Svatko od nas je ministar svoje sreće i u tome nam ne trebaju nikakvi posrednici, a naročito ne iz vaših redova’.  

‘Prije nego što krenete tražiti sreću, provjerite – možda ste već sretni. Sreća je mala, obična i neupadljiva i mnogi je ne umiju vidjeti’, kaže već citirani Duško Radović.

Mislim da nema bolje poruke nama Hrvatima, koji smo, unatoč dobrom rezultatu na CRO-WELL-u, još uvijek poprilična njurgala, negativistički nastrojeni katastrofičari, opsjednuti bolestima, ubodima komaraca i, najviše od svega – nadaleko poznatim – hrvatskim jalom.

Autor: Višnja Majsec Sobota

Hrvatski HR English EN Deutsch DE
Skip to content