URIHO Zagreb - ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
URIHO Zagreb > Vijesti > Riječ stručnjaka > RIJEČ STRUČNJAKA: Nova životna stranica

RIJEČ STRUČNJAKA: Nova životna stranica

Objavljuje: Uriho Zagreb
Kategorija: Riječ stručnjaka, Služba za rehabilitaciju
aktivna-starost-ilustracija

Poruka već citiranog Abrahama Lincolna da ‘nije važno koliko je godina u našem životu, nego koliko je života u našim godinama’ provlači se neumitno kroz naše živote

Ovih dana, po nekoj službenoj nomenklaturi, prošla sam kroz neka nova vrata iznad kojih je, navodno, trebalo pisati ‘treća životna dob’ (gori od ovoga trebao bi valjda biti samo natpis za koji kažu da se nalazi iznad ulaza Danteovog pakla – ‘tko uđe, nek’ se kani svake nade’). Moram priznati da se ne sjećam u kojem sam trenutku prethodno prošla ispod štoka iznad kojeg je, jednako tako, navodno, pisalo ‘druga životna dob’. O tome nisam niti čula da je itko ikada pričao, valjda od želje (ili od žala) za ‘vječnom mladošću’.

Kad se već čovjek na sve ove lagode i nelagode na vrijeme ne pripremi, a pri tome prođe i kroz te upravo spomenute poludefinirane f(r)aze, red bi bio malo prolistati što na to kažu psiholozi.

Slovenski psiholog Vid Pečjak u svojoj knjizi ‘Psihologija treće životne dobi’ ovo razdoblje dijeli na četiri vremenska perioda: od 50. do 60. godine ili kasna srednja dob, od 60. do 70. godine ili mlađa starost, od 70. do 80. godine ili srednja starost, te na ono nakon 80. godine, koje smatra visokom starosti.

Ono što autor ističe, a što pomalo spasonosno i sama uočavam, jest činjenica da treća životna dob ne obuhvaća samo starost. Moram priznati da mi se jako sviđa i nekako mi dušu grije ovaj naizgled nespojivi sklop riječi ‘mlađa starost’. Sada sam, eto, osim mlađe unuke i mlađeg sina, dobila i ovu ‘mlađu starost’. ‘Najs’, rekao bi moj stariji sin, nadimka Majs!

Kažu da je početak te treće životne dobi jedno je od najstresnijih životnih razdoblja jer je, među ostalim, povezano i s odlaskom u mirovinu. Pečjak umirovljenje naziva ‘izumom’ suvremenog doba. Naime, plemenska i seoska društva ga ne poznaju, pa ljudi rade dok mogu i rade ono što mogu.

Za razliku od toga, u civiliziranim (?!) društvima, dob nakon koje čovjek prestaje biti radno aktivan propisuje se različitim normama. Oni koji svoj posao nisu voljeli, najvjerojatnije trenutak umirovljenja dočekuju s olakšanjem, dok kod onih koje je posao ispunjavao i u njemu su uživali, nastupa poprilično velika praznina.

Za ove druge Pečjak, ne bez razloga, kaže: ‘S malo ironije mogli bismo reći da oni nisu otišli u mirovinu zato što su stari, nego su ostarjeli zato što su otišli u mirovinu’.

Čestitajući mi ovih dana rođendan, moj prijatelj iz djetinjstva piše: ‘Dobro došla u svijet odraslih’. Dragi moj Gordane, poruka za promišljanje i osluškivanje.

Kako god bilo i kako god se zvalo, nova životna stranica se otvara…

Višnja Majsec Sobota
Autorica: Višnja Majsec Sobota

Hrvatski HR English EN Deutsch DE