URIHO Zagreb - ustanova za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom
29 in Zagreb
URIHO Zagreb > Vijesti > Riječ stručnjaka > Riječ stručnjaka: Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone

Riječ stručnjaka: Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone

Objavljuje: Uriho Zagreb
Kategorija: Riječ stručnjaka, Služba za rehabilitaciju

Stručnjaci koji se brinu za psihičko zdravlje, a u velikom broju slučajeva to su upravo psiholozi, obavezno bi trebali biti uključeni u stručna savjetodavna i operativna tijela za upravljanje ovim kriznim koronaepidemijskim situacijama

Istraživanje ‘Kako smo? Život u Hrvatskoj u doba korone’ proveo je tim od 13 psihologinja s Filozofskog fakulteta Odsjeka za psihologiju u Zagrebu, kolokvijalno nazvan ‘Covidovih 13’. Provedeno je putem online ankete na više od 3570 osoba u dobi od 18 do 95 godina te 780 učenika osnovnih i srednjih škola.

Radi se o jednom od najvećih znanstvenih istraživanja ove vrste u Hrvatskoj koje je započelo s pojavom prve osobe zaražene koronavirusom kod nas, a rezultati kojega su sredinom lipnja ove godine predstavljeni javnosti.

Navest ćemo samo neke od  najvažnijih rezultata ovog više nego hvale vrijednog istraživanja.

– Sudionici istraživanja, u uvjetima epidemije, doživjeli su prosječno pet stresnih događaja: potres, uvjete rada od kuće, razdvojenost od članova obitelji, život u okolnostima karantene i nemogućnost dobivanja redovite zdravstvene zaštite.
– Gotovo polovica sudionika imala je izražene simptome depresivnosti i/ili anksioznosti, odnosno stresa.
– Jaku razinu depresivnosti imalo je 20 posto ispitanika, dok je njih 18 posto pokazalo visoku razinu tjeskobe.
– Razine stresa, anksioznosti i depresivnosti u Hrvatskoj su bile na razini onih u Španjolskoj, koja je bila daleko više pogođena epidemijom koronavirusa.
– Među onima, koji prije nisu imale psihičke smetnje, 25 posto je procijenilo da se osjeća gore nego prije epidemije, a kod 37 posto ispitanika, koji su otprije imali psihičke smetnje, stanje se pogoršalo.
– Otprilike 16 posto dječaka i 25 posto djevojčica imali su izražene psihičke teškoće, a ti su simptomi bili učestaliji kod starijih učenika.
– Čak 82 posto umirovljenika bilo je zabrinuto da će epidemija loše utjecati na kvalitetu njihova života, njih 70 posto bilo je zabrinuto zbog moguće ugroženosti isplate mirovina.
– Najveću radnu opterećenost iskazale su osobe koje su dugo vremena radile od kuće i one kojima je zbog epidemije promijenjen raspored odlazaka na posao.

Generalni zaključak, izveden iz rezultata ovog istraživanja, je da smo u prvom valu koronakrize sačuvali fizičko, ali ne i psihičko zdravlje. Tako bi u slučaju drugog vala epidemije koronavirusa (a sada smo tu negdje), temeljeno na rezultatima ovog znanstvenog istraživanja, trebalo svakako uključiti i preporuke o brizi za psihičko, a ne samo za fizičko zdravlje.

Stručnjaci koji se brinu za psihičko zdravlje, a u velikom broju slučajeva to su upravo psiholozi, obavezno bi trebali biti uključeni u stručna savjetodavna i operativna tijela za upravljanje ovim kriznim koronaepidemijskim situacijama.

Jer, čovjek je cjelovito biće, čije je funkcioniranje definirano bio-psiho-socijalnim modelom, čije su sastavnice jednako vrijedne pa im tako treba i pristupati.

A postupa li se tako ili …? Okrenimo se malo oko sebe!

Autor: Višnja Majsec Sobota

Hrvatski HR English EN Deutsch DE
Skip to content